Sve veći broj stanovnika BiH, posebice u vrijeme blagdana, ali i posljednjih dana, traži liječničku pomoć zbog simptoma bolesti sličnih gripi. Gotovo da nema doma zdravlja u kojem se ne bilježe gužve zbog, uglavnom, respiratornih problema, a to potvrđuju i podaci Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Tako je nažalost i u ŽZH, samim time i u Domu zdravlja Posušje.

Gost u programu Radio Posušja bio je dr.Josip Stipić, s kojim smo porazgovarali na ovu temu.

Sezonska gripa te respiratorni virusi uzeli su maha, kažite nam jesu li velike gužve u Domu zdravlja Posušje?

Da, velike su gužve u Domu zdravlja Posušje, možda najviše radi toga što nam pacijenti dolaze jer pogrešno procijene kada je potrebno potražiti liječnički pregled. Dodatno pridonosi i nestrpljenje koje općenito vlada u čekaonicama, tako da to može, ne bih rekao, stvoriti problem pojedinim danima, nego više izazova u poslu koji je zapravo i sam po sebi kompliciran i složen.

Na što se ljudi najčešće žale ovih dana, kakvi su simptomi najčešći?

Znamo ovaj period godine, pacijenti se najčešće žale da su prehlađeni, da ih boli grlo, da kišu, kašlju, da imaju povišenu tjelesnu temperaturu, a poneki se žale na glavobolju i bolove u mišićima.

Čini se kako smo koronavirus gotovo zaboravili, međutim, nije potpuno iščeznuo. Svi ovi simptomi s kojima se ljudi bore ovih dana jako su slični onima COVID-19. Jeli moguće raspoznati po simptomima o čemu je riječ?

Teško je raspoznati po simptomima iz razloga što su simptomi dosta slični između samih virusa, tako da dosta pacijenata koji su ušli u moju ordinaciju, već su prije testirani na koronavirus, rekao bih da se radi o njih čak dvije trećine. Međutim, ne bih rekao da trenutno bilježimo neki porast, tu i tamo se pojavi poneki COVID pozitivan slučaj, a slažem se s konstantacijom da virus definitivno iščeznuo.

Nameće se i pitanje jesmo li ove zime skloniji tome da se razbolimo ili smo jednostavno zaboravili kakav je bio život prije nego što su COVID pravila zaustavila uobičajeni ciklus sezonskih infekcija?

Doista mislim da smo malo skloniji, ali isto tako mislim da su ljudi pomalo zaboravili život prije COVID pravila. Trenutno ono što najviše primjećujem je da ih vodi strah, a strah je zapravo najveći problem u zdravstvenom sustavu. Strah ne treba da vodi pacijente nigdje.

Kakvih pacijenata je najviše, odnosno kojih dobnih skupina?

Rekao bih da je najviše pacijenata starije životne dobi, međutim moram spomenuti da ima i dosta pedijatrijske populacije. Roditelji često znaju dovesti svoju djecu koja su bolesna par sati ili jedan dan, što dodatno otežava proces, stvara gužve i pravi veliku razliku budući da se ne može ispravno dijagnosticirati o čemu se tu točno radi kada je bolest tek počela, odnosno ne može se postaviti ispravna terapija ukoliko je uopće i potrebna u ovom liječenju.

Pretpostavka je da u prilog razvoju i širenju virusa ide i neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine. Temperature se istina jesu počele malo spuštati, no još je uvijek pretoplo za ovo doba godine. Jeli i to jedan od razloga?

Ljudi u našim krajevima su uvijek bili meteoropati, a najveći problem je što se usred zime zaboravlja zaštititi vrat, nos, uši, oči… Zaboravljaju da živimo u hladnijem krajoliku i dopuste da ih zavaraju naizgled toplije temperature koje zapravo sigurno nisu dobre.

Koje su prve naznake bolesti, kada je vrijeme da se pacijent obrati liječniku?

Rekao bih prvenstveno s prijateljske strane kada bih ja osobno potražio liječničku pomoć. Primjerice, uzeti u obzir grlobolju, javio bih se pogotovo na hitnu medicinsku pomoć. Javio bih se isključivo ukoliko bih imao grlobolju koja je dosta jaka pri gutanju, u toj mjeri kada ne bih mogao progutati ni čašu vode. Uz to, možda, ukoliko bih imao otečene limfne čvorove ispred vrata, ispod vrata, ispod donje čeljusti. Ti čvorovi su bolni, otečeni i sigurno da remete mir pacijenta. Za blaže simptome od toga se nije potrebno ni javljati, potrebno je samo praćenje što će se razviti nakon prvih simptoma bolesti. Spomenuo bih da nam je temperatura vječiti problem, kako u domu zdravlja, tako i na hitnoj. Temperatura je simptom, to nije bolest, temperaturu je potrebno skidati i o tome se educirati. Educirati se možemo na brojeve telefona, pitati za savjet kako, a javiti je se potrebno isključivo ukoliko temperatura nakon nekog vremena ne spada. Nadodao bih kako se radi i o respiratornim infekcijama, osjećaj gušenja u prsima, osjećaj nedostatka zraka, općenito teškog disanja i ona čudna mukla bol u prsištu. To su ozbiljne stvari, i samo u tim slučajevima bih ja osobno potražio liječničku pomoć.

Cijepljenje protiv gripe je u tijeku, kako Dom zdravlja Posušje stoji sa dozama cjepiva i želite li na ovu temu poslati apel našim žiteljima?

Svakodnevno smo u kontaktu s našom higijensko-epidemiološkom službom. Javni poziv za cijepljenje protiv gripe otvoren je prije dva mjeseca, međutim cijepljenje je idalje u tijeku i pacijenti još uvijek nisu zakasnili iako je krenula sezona gripe. Cijepiti se mogu i u Domu zdravlja Posušje, ali i u područnim ambulantama obiteljske medicine u Viru i Rakitnu, tako da ih naravno sve pozivamo da to učine, pogotovo osobe starije životne dobi sa više bolesti i više medicinskih komorbiditeta.

Iskoristit ćemo ovu priliku i pokušati pomoći u prevenciji bolesti. Imate li neke savjete kako spriječiti gripu ili prehladu, što po tom pitanju možemo uraditi sami?

Prevencija je ono na što bih stavio najveći naglasak, jer to je ključ svega. Potrebno je ostati kod kuće, ne zato što nekoga želimo zatvoriti u kuću, nego zato što pacijenti trebaju misliti na sebe i na svoje zdravlje. Izlazak iz kuće može pogoršati njihovu bolest, a tako može donijeti bolest drugim članovima njihovih obitelji, prijateljima, kolegama i sl. Ono što je najbitnije i što ponavljam svakom pacijentu koji dođe u ordinaciju su četiri glavne stvari; pijte dovoljno tekućine, ne možemo piti pivo i sokove nego isključivo voda. S druge strane tu je i prehrana; upitno je tko od nas ima raspodjeljene dnevne obroke na manje količine i tko se od nas zdravo hrani. Mi smo sredina koja voli suhu hranu, pa ako ćemo jesti suhu hranu, potrebno je ubaciti i nešto zeleni, dakle napraviti neku ravnotežu u prehrani. Bitna je stavka i kvalitetan odmor i san, potrebno je izbjegavati dug boravak u zatvorenim prostorijama u kojima nema cirkulacije zraka. Umjerena tjelesna aktivnost je također jako poželjna. Samo sa ovim smjernicama možemo sudjelovati u prevenciji same bolesti.

Preporuka je dakle da se smanje ljudski kontakti onih koji imaju navedene simptome koliko je to moguće, pogotovo pacijentima koji spadaju u rizičnu skupinu?

Potrebno je da se pacijenti usmjere što više na samo liječenje. Iako se ne osjećaju loše, organizam je upalio neki alarm, stoga je potreban kvalitetan odmor. Potrebno je da ne žurimo nigdje, da se oslobodimo straha, da pratimo što se događa, a mi ćemo se potruditi odraditi sve za naše pacijente, naravno ukoliko je to potrebno.

Radioposusje.ba