Ambrozija (Ambrosia artemisiofolia) je jednogodišnja zeljasta biljka koja raste od 1 do 1,5 metara. U našim krajevima cvjetanje počinje sredinom jula i traje do polovine oktobra, s najvišom koncentracijom polena u drugoj polovini kolovoza i u rujnu. Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu širenju polena. Zbog svoje izuzetno velike reproduktivne moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim uvjetima okoline, u Europi se vrlo brzo i lako širi. Ambrozija je tipičan korov nezaraslih, golih zemljišta, a nalazi se u zapuštenim vrtovima i dvorištima, kraj ceste i pruge, između nasada poljoprivrednih kultura, a nije rijetkost vidjeti iu gradu. Jedna zrela biljka ambrozije ima oko 170.000 cvjetova i otpušta i do milijardu zrnaca polena. Polen ambrozije ima aerodinamične osobine i oblik kuglice sa malim šiljcima na površini, au sebi sadrži alergene bjelančevinaste strukture. Izrazito je pokrenut, širi se oko jedan kilometar, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. U toku dana koncentracija polena je najviša u zoru i prije podne, a smanjuje se nakon kiše.

Ambrozija je poznata po tome što može ozbiljno narušiti zdravlje i predstavlja jednu od najopasnijih alergenih biljaka na svijetu. Primijećen je povećan broj posjeta hitnoj pomoći, kao i povećan broj izostanaka sa radnog mjesta iu školi u vrijeme visokih koncentracija polena ambrozija u zraku. Nespecifični agensi, kao što su SO ₂ , NO ₂ , CO, uz djelovanje UV zraka izazivaju povećanu produkciju polena ambrozije i promjene kemijskog sastava spajanja koji su sastavni dijelovi polenovih zrna i vremenom povećavaju broj alergogenih proteina. Ovom činjenicom se objašnjava utjecaj aerozagađenja na povećanje stope obolijevanja od alergijskih respiratornih bolesti (bolesti disajnih puteva).

S obzirom da je polen ambrozije izrazito alergogen, koncentracija već od 20-30 zrnaca u 1m ³  zraka ili 1000 zrnaca u prostoru može, kod izrazito osjetljivih ljudi, izazvati alergijsku reakciju. Osobe koje imaju problem s alergijama imaju vrlo osjetljiv imunološki sustav koji goruće reagira na poljska zrnca (alergen). Služba organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih ljudi pokreće alergijsku reakciju. Karakteristični simptomi su osjećaj neprohodnosti i punoće nosa, svrbež u nosu, obilan vodenasti iscjedak, kihanje, kašalj, otežano disanje, zatim, crvenilo, svrbež i suženje očiju, promjene na koži iu probavnom sistemu. Statistički podaci pokazuju da je među osobama alergično na polen biljaka, čak 75% alergično upravo na ambroziju.

S obzirom na to da meteorološki i aerobiološki  parametri utječu na pojavu simptoma kod plućnih i srčanih bolesnika, važno je pravovremeno informirati bolesnika o stanju u atmosferi i očekivanim meteorološkim uvjetima. U cilju preventivnog djelovanja, kroničnim bolesnicima i osobama koje su alergične na polen ambrozije preporučuje se redovito pratiti izvještaje o koncentraciji polenskih alergena u zraku, dok se osobama koje imaju učestale alergijske reakcije preporučuje obratiti se ljekaru. Na području Federacije Bosne i Hercegovine koncentracije polena ambrozija u zraku mjere Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Prema podacima Centra za ekologiju i prirodne resurse “Akademik Sulejman Redžić“ u avgustu i septembru 2020. godine, kao iu mjesecu avgustu ove godine, zabilježene su povećane koncentracije polena alergene biljke A.artemisiifolia L (Ambrozija). Zbog toga osjetljive skupine građana savjetuju da izbjegavaju područja gdje se nalaze veće livadske površine koje nisu uređene, da redovito održavaju higijenu tijela i odjeće, dovoljno dugo se odmaraju i održavaju optimalnu tjelesnu težinu, kao i da slobodno vrijeme koriste za relaksaciju i rekreaciju na planinama. iznad 1000 m nadmorske visine, jer tamo nema zagađenja niti cvjetanja ambrozija. Boravak u šumskim ekosustavima, posebno tijekom ljetnog i ranog jesenjeg razdoblja, velik je doprinos zaštiti cjelokupnog zdravlja.

Osim toga, u mjesecima s najvećom koncentracijom polena ambrozija (kraj kolovoza, rujna), osobama koje paštete od alergija preporučuje se da:

• manji boravak na otvorenom prostoru, osobito u vrijeme kada su koncentracije polena ambrozije najviše (05.00-10.00h);
• izbjegavaju boravak van kuće tijekom vjetrovitih dana;
• boravak u prirodi planiraju za poslijepodnevne sate i navečer;
• odjeću ne suše izvan kuće, jer se na njoj u toku dana skupljaju zrnca polena;
• po mogućnosti svaku večer prije spavanja operu kosu, jer se polenska zrnca sakupljaju i na vlasima kose;
• izbjegavaju pušenje cigareta i boravak u zadimljenim, neprozračenim prostorijama;
• izbjegavaju sprejeve protiv insekata i druge slične iritanse, jer pojačavaju simptome alergije;
• godišnji odmor koriste u vrijeme kada su u mjestu stanovanja najviše koncentracije ovog polena;
• izbjegavaju rad u bašti u vrijeme cvjetanja ambrozije i drugih alergenih biljaka.

Kao korovska biljka, koja se vrlo teško suzbija, ambrozija nanosi i ogromnu štetu poljoprivredi. Konkurentna je gajenim usjevima i uzima im hranljive sastojke iz zemlje. To je još jedan razlog zašto se treba boriti protiv nje.

Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozija uključuje:

• mehaničke mjere (uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem prije perioda cvjetanja);
• agrotehničke mjere suzbijanja korova (međuredno kultiviranje)
• kemijske mjere (upotreba neselektivnih herbicida u ranim fazama rasta biljke).

Uklanjanje ambrozije vrši se u lipnju i srpnju, odnosno prije početka njenog cvjetanja, kako bi se izbjegla senzibilizacija na njen visokoalergeni polen, koji ima najveće koncentracije upravo u vrijeme cvjetanja. Kada su u pitanju mehaničke mjere, preporučuje se iščupati biljku zajedno s korijenom, uz obavezno korištenje zaštitnih maski (koje pokrivaju usta i nos) i rukavica (zbog mogućnosti oštećenja kože i pojave kontaktnog dermatitisa). Manje površine obrasle ambrozijom treba pokositi, i to prije cvjetanja, koseći travu na 5 cm od zemlje i niže. Ako se ne kosi nisko, biljka izrasta ponovo u roku od 20 dana. Borba protiv ambrozije se vodi i sađenjem djeteline, koja je jača i izdržljivija biljka, a na “svojoj” teritoriji ne dozvoljava ambroziji da poraste.

Za velike površine obrasle ambrozijom provode se kemijske i agrotehničke mjere od strane osoba koje su educirane za tu vrstu poslova.